Svakog travnja neparnih godina, tijekom festivalskih dana Zagreb se transformira u centar kulture i umjetnosti kojem gravitiraju skladatelji, glazbeni kritičari, najbolji izvođači i ljubitelji suvremene glazbe šire regije i Europe. Istodobno Muzički biennale Zagreb doživljava kontinuirano snažan odjek i poticaj unutar vlastite sredine. Može se reći da su vrijeme kao i geografsko-politički okvir razdoblja samog osnivanja festivala revolucionarnih 60-ih, doprinijeli inicijalnom uspjehu MBZ-a, ali i njegovom daljnjem programsko-organizacijskom oblikovanju.

Ovogodišnje izdanje obilježava 60 godina festivala pod nazivom (RE)KONSTRUKCIJA – CONTINUUM u trajanju od travanja do rujna u 4 festivalska bloka: Continuum Nr. 1 – Furioso!, Continuum Nr. 2 – Shifting, Continuum Nr. 3 – Le sacre de l ete, Continuum Nr. 4 – Celebration!​ Razlog za četiri festivalska bloka odnosno događanja je prilagođavanje epidemiološkim mjerama usljed pandemije koronavirusa.

U potpunosti posvećen Novoj glazbi – uključujući “klasike” suvremene glazbe kao i nove generacije skladatelja iz cijeloga svijeta, programi Muzički biennala Zagreb sadrže najraznovrsnije projekte od simfonijskih orkestara i komornih ansambala, eksperimentalnog glazbenog teatra, suvremenog plesa, jazza, elektronike pa sve do alternativne glazbene scene. Muzički biennale Zagreb, vezan je ne samo uz glazbeni program, nego i uz druge umjetnosti i srodne discipline, a upravo je to razlog zbog kojeg je zauzeo izniman i dobro profiliran prostor na hrvatskoj i regionalnoj kulturnoj sceni. Tome pridonose i brojni gostujući izvođači koji većinom pripadaju vrhu glazbenog profesionalizma. Muzički biennale Zagreb vodi se dvjema osnovnim idejama: tolerancija i visoka kvaliteta glazbene produkcije, kreativnosti i reprodukcije.

Povijest MBZ-a
Muzički biennale Zagreb je međunarodni festival suvremene glazbe osnovan 1961. godine. Festival je odmah okupio sva značajna imena međunarodne glazbene scene, istodobno polučivši snažan odgovor, recepciju ali i poticaj u vlastitoj sredini. Najistaknutije osobe prvog Muzičkog biennala Zagreb koje su svojim neumornim radom osigurale uspjeh ovog za one prilike iznimnog festivala, te uvjerili protivnike kako se radi o nužnoj demokratizaciji glazbe i kulture, bili su Milko Kelemen (osnivač i predsjednik MBZ-a), Ivo Vuljević (šef propagande MBZ-a) i Josip Stojanović (direktor MBZ-a). Razdoblje biennalskih početaka ujedno je bilo i razdoblje punog života Nove glazbe. Posebno se to odnosilo na područja elektroničke i elektro-akustičke glazbe te glazbene scene i instrumentalnog, odnosno glazbenog teatra. MBZ je tada bio podijem na kojemu konvenciji nije bilo mjesta; to nije bio festival u klasičnom smislu već mnogo više mogućnost i potreba da se konfrontira, preispita ali i objavi razlog, način ili iskustvo jednog novog i drugačijeg svjetonazora. Koji, dakako, nije bio jedan, kao što nije bio niti jednoznačan, ali je njegov jezik bio prepoznatljiv.

No, iz današnje perspektive i nakon 60 godina iskustva, teško je izdvojiti skladbe, koje su većinom upravo na MBZ-u doživjele svoje prve izvedbe (barem u ovom djelu Europe), nevjerojatne izvođače, mnogovrsne i mnogobrojne projekte, predstave, koncerte i instalacije, simpozije, ali i one slučajne susrete i razgovore, koji su se ugradili u MBZ kakav imamo danas – MBZ kojeg podjednako određuje njegova tradicija, mjesto u vlastitoj sredini kao i ono na svjetskoj sceni, ali i okrenutost najmlađima i tek nadolazećim trendovima i naraštajima.

Euro-Unit i Yamaha Music Europe su i na ovom izdanju biennala bili glazbeni partneri, a Yamaha klaviri su bili sastavni dio programa.